Žilogriz – “Odmaranje zemljišta” je najznačajnija mera zaštite protiv žilogriza. Obzirom na ciklus razvoja ove opasne štetočine, ne treba podizati zasade voća, posle krčenja starih zasada, najmanje 3 godine. Može se pojaviti u MARTU !! – kao IMAGO. Žilogriz je izuzetno opasna štetočina, koja napada uglavnom koštičavo voće, najviše višnju i trešnju, a zatim kajsiju, breskvu, šljivu i badem. Štete se manifestuju kao sušenje i propadanje pojedinačnih stabala ili celih zasada.
Žilogriz opasnost za voćnjake širom Srbije
Žilogriz kao odrasla štetočina je tvrdokrilac dužine 2-3 cm. Telo je crne boje bez sjaja. Jaja su mlečno bela,ovalna (1-1,5 mm). Larva je bledo žute boje bez nogu, topuzastog izgleda,tj. najšira je u području prvog grudnog segmenta, a onda se naglo sužava prema kraju tela. Kada odraste, može biti dugačka oko 7 cm. Žilogriz prezimi kao imago ili kao larva. Imago se može pojaviti već u martu na okolnim korovskim biljkama, a nakon listanja voćaka prelazi na njih.
Jedno vreme se hrani grizući koru mladih grana, lišće i lisne drške, a onda dolazi do kopuliranja, nakon čega ženka polaže jaja (jun-avgust,oko 200 do 600 kom.) na donji deo stabla, u blizini korenovog vrata ili u zemlju oko stabla. 10-20 dana od polaganja jaja dolazi do piljenja larvi koje se
kreću prema korenu gde se ubušuju. Bušeći hodnike prelaze iz tanjih u deblje korenje, a mogu dospeti i u korenov vrat i stablo ispod ili iznad površine zemlje.Razviće larve traje jednu do dve godine. Iz rano odložanih jaja odrasli oblik se razvije već iduće godine, dok se iz kasnije odloženih jaja odrasli javljaju nakon dve godine.
Žilogriz je izuzetno opasna štetočina, koja napada uglavnom koštičavo voće, najviše višnju i trešnju, a zatim kajsiju, breskvu, šljivu i badem. Štete se manifestuju kao sušenje i propadanje pojedinačnih stabala ili celih zasada.