3.11 Paradajz – BIOLOŠKO SUZBIJANJE ŠTETNIH ORGANIZAMA

BIOLOŠKO SUZBIJANJE ŠTETNIH ORGANIZAMA

Biološko suzbijanje štetnih insekata, bolesti i korova

Gajenje paradajza u zatvorenom prostoru omogućava brzo razviće i razmnožavanje brojnih štetočina što nameće čestu primenu insekticida. Gajenje u polju ima svoje specifičnosti pre svega zbog manjeg napada štetočina ali su problemi primene insekticida slični. Paradajz se često konzumira u svežem stanju pri čemu je od berbe ploda do upotrebe vrlo kratko vreme. Ovo naglašava značaj prirodnih neprijatelja i primenu bioloških preparata.

Prirodni neprijatelji

Predatori

Predatori su životinje koje se hrane drugim životinjama, često štetnim vrstama na paradajzu, smanjujući tako njihovu brojnost. Među insektima, grinjama i nematodama postoje značajne predatorske vrste.

Brojnost lisnih vaši se u velikoj meri smanjuje larvama zlatooke (Chrysopa carnea), larvama i imagom bubamara (Coccinelidae), larvama predatorske mušice Aphidoletes aphidomyza, larvama osolikih muva Syrphidae i drugim predatorima koji žive u prirodi.

Kalifornijski trips Frankliniella occidentalis može se suzbijati ispuštanjem u staklare predatorske grinje Amblyseius cucumeris i predatorske stenice iz roda Orius.

Predatorske nematode se koriste kao biološki preparati u suzbijanju štetočina u zemljištu kao što su grčice.

Parazitoidi

Parazitoidi su organizmi koji žive na račun štetočine koja ugine tek kada parazitoid završi razviće. Parazitoidi često polože jaja u telo insekta žrtve gde se njegova larva hrani domaćinom. Značajni parazitoidi su ose iz familija Braconidae, Trichogrammatide i Ichneumonidae, kao i muve familije Tachinidae.

Parazitska osica Encarsia formosa se proizvodi i prodaje kao biološki preparat za suzbijanje bele i duvanove leptiraste vaši. Biljne vaši se u staklarama suzbijaju osicama Aphidius ervi i drugim osicama.

Parazitske osice roda Trichogramma parazitiraju jaja i koriste se kao biološki preparat u suzbijanju sovica i kukuruznog plamenca.

Entomopatogene gljive, bakterije, nematode

Entomopatogene gljive rodova Beauveria, Verticillium i Paecilomyces se koriste kao komercijalni biološki preparati u suzbijanju štetočina povrća. Za njihovu primenu je potrebna povećana vlažnost koje se ostvaruje u staklarama što omogućava efikasnu primenu. U prirodnim uslovima poznate su gljive iz familije Entomophthorales Pandora neoaphidis, Neozygites fresenii, Conidiobolus coronatus i dr. kao značajni regulacioni činioci populacija štetnih lisnih vaši. Ove entomopatogene gljive su sposobne da u prirodi dovedu do pandemija pri čemu vaši masovno uginjavaju.

U suzbijanju prouzrokovača fuzarioznog uvenuća (Fusarium oxysporum f.sp. lycopersici) i poleganja i propadanja rasada paradajza (Pythium ultimum) koriste se biološki preparati na bazi gljive Streptomyces griseoviridis (Mycostop).

Entomopatogena bakterija Bacillus thuringiensis je efikasno sredstvo za suzbijanje štetočina na povrću a primenjuje se prskanjem kao biološki insekticid.Entomopatogene nematode se koriste za suzbijanje štetočina koje su u zemljištu i zahtevaju vlažnu sredinu tokom primene. Tokom svoje ishrane na telu štetnog insekta nematode unese u njega bakteriju koja uzrokuje uginjavanje. Poznate su Stainernema feltiae (preparati Nemacel, Nemasys M) i Heterorhabditis bacteriophora (preparat Neamtop) koje su unose u zemljište kao biološki preparat.

Korisni organizmi redukuju brojnost štetočina i održavaju prirodni balans populacije!

Korisni organizmi redukuju populacije štetnih insekata do neznatne brojnosti. Pravilo je da se korisni organizmi jave tek kada su štetočine brojnije i kada su već počele da nanose štete. Iz tog razloga je potrebno izvesti sve mere koje podstiču njihovu pojavu u ranijim fazama razvića štetočina kako bi na vreme sprečili štete na paradajzu.

Izbor pesticida

Izbor pesticida ima veliki uticaj na populacije korisnih organizama. Veliki broj insekticida i fungicida je toksičan za štetne organizme i efikasno ih suzbija, ali pri tom štetno deluje i na korisne organizme. Sa pojavom novijih pesticida koji su manje rizični moguće je izvesti tretmane protiv štetočina a da se pri tom ne načini prevelika šteta korisnim organizmima. Da bi se sačuvali prirodni neprijatelji neophodno je koristiti selektivne insekticide. Najbolji izbor su biološki insekticidi jer su bezopasni za prirodne neprijatelje. Od sintetičkih insekticida selektivno deluju na prirodne neprijatelje regulatori rasta – teflubenzuron, novoluron i lufenuron.

Pažljivim izborom pesticida umanjuje se njihov štetan uticaj na korisne organizme!

Insekticidi širokog spektra – eliminišu prirodnu kontrolu i dovode do eksplozije štetočina!

Insekticidi širokog spektra delovanja kao što su piretroidi su vrlo toksični i za prirodne neprijatelje. Njihova primena dovodi do nestanka prirodnih neprijatelja što ima za posledicu ponovnu pojavu štetočina ali masovnu jer nema ko da ih kontroliše. Insekticide širokog spektra treba izbegavati u proizvodnji povrća jer mogu isprovocirati pojavu štetočina.

Staništa korisnih insekata

Da bi biološko suzbijanje bilo efikasno potrebno je da sve vreme bude prisutan njihov plen. Ako je brojnost populacije štetnih insekata isuviše niska tada nema dovoljno hrane za korisne insekte i oni odlaze i potragu za hranom. Ako se u odsustvu korisnih organizama brojnost štetočina mnogostruko poveća prirodni neprijatelji neće moći dovoljno brzo da redukuju njihovu brojnost. Stoga, očuvanjem prirodnog staništa u i oko proizvodne površine može se povećati i održavati brojnost korisnih organizama. Ova mesta služe za preživljavanje korisnih organizama i kada u polju nema plena.

Održavati staništa korisnih insekata na uvratinama

Očuvanje staništa za korisne insekte doprinosi efikasnijem delovanju prirodnih neprijatelja. To mogu biti uvratine, vetrozaštitni pojas ili usejane raznovrsne biljke koje cvetaju duže vreme i tako obezbeđuju neophodan polen i nektar parazitskim osicama. Ove biljke takođe služe i kao rezervoari hrane za parazitoide i predatore tako što su na njima insekti kojima se oni hrane. Što su biljke na ovim staništima raznovrsnije to je sredina pogodnija za korisne organizme.

Pregled polja u cilju utvrđivanja biološke aktivnosti

Prilikom pregledanja biljaka paradajza potrebno je utvrditi i prisustvo prirodnih neprijatelja kao i njihovu brojnost. Često je brojnost korisnih organizama dovoljna da reguliše populacije štetočina. Kada je njihova brojnost povećana, preporučuje se samo primena pesticida koji su selektivni.

Mogućnosti biološkog suzbijanja u paradajzu su dobre.

Veliki broj štetočina paradajza u polju je plen predatora, parazitoida ili prourokovača bolesti. Potrebno je sačuvati i održavati staništa korisnih organizama i voditi računa da se pesticidima ne unište.

Ispuštanje predatora i parazitoida u staklarama i plastenicima je vrlo efikasno i za te namene postoji dobar izbor komercijalnih bioloških preparata.

Prouzrokovači bolesti i biološki preparati

Prouzrokovač bolesti Ime preparata Prirodni neprijatelj

 

Fusarium oxysporum Pythium ultimum Pythium sp————-Mycostop ———– Streptomyces griseoviridis

Fusarium sp. Rhizoctonia sp. Sclerotinia sp.—–Trianum Trichodex WP ——–Trichoderma harzianum

 

 

Prirodni neprijatelji i komercijalni preparati

Štetočina Naziv preparata Prirodni neprijatelj
Bela leptirasta vaš (Trialeurodes vaporariorum)

 

 

Leptirasta vaš duvana (Bemisia tabaci)

En-Strip Ercal Enermix Mirical Mycotal Bemipar Bemimix Encarsia formosa Eretmocerus eremicus

E. formosa + E. Eremicus Macrolophus caliginosus

Verticillium lecanii Eretmocerus mundus

E. eremicus + E. mundus

Kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis) Thripex (-plus) Thripor Thripans Mycotal Entomite Amblyseius cucumeris Orius sp.

Amblyseius degenerans Verticillium lecanii Hypoaspis aculeifer/miles

Običan paučinar (Tetranychus urticae) Spidex Spidex-CPR Spical Spidend Mirical Naturalis L Phytoseiulus persimilis Tetranychus urticae Amblyseius californicus Feltiella acarisuga Macrolophus caliginosus Beauveria bassiana
Lisne vaši (Aphidae) Aphipar Ervipar Chrysopa Syrphidend Aphidend Adalia Aphilin Aphibank Ervibank Aphidius colemani Aphidius ervi Chrysoperla carnea Episyrphus balteatus Aphidoletes aphidimyza Adalia bipunctata Aphelinus abdominalis Aphidius colemani Aphidius ervi
Lisni miner

(Liriomyza trifolii, L. huidobrensis, L.bryoniae)

Minex

 

Diminex

 

Miglyphus Minusa

Dacnusa sibirica (90%)

+ Diglyphus isaea (10%) Dacnusa sibirica (50%)

+ Diglyphus isaea (50%) Diglyphus isaea Dacnusa sibirica

Gusenice (Lepidoptera) Tricho-Strip Dipel Mirical Trichoplus

 

Naturalis L

Trichogramma brassicae Bacillus thuringiensis Macrolophus caliginosus Trichogramma pintoi + Trichogramma evanescens Beauveria bassiana
Grčice (Coleoptera) Larvanem Nematop Heterorhabditis bacteriophora

 

Article written by

Please comment with your real name using good manners.

Leave a Reply

You must be logged in to post a comment.

Wordpress Social Share Plugin powered by Ultimatelysocial