Podizanje zasada šljive

Izbor lokacije

Prilikom izbora lokacije za šljivik treba voditi računa o tome da prirodni i ekonomski uslovi odgovaraju za gajenje šljive. Klima, zemljište, položaj i fitosanitetsko stanje okoline budućeg zasada bitni su uslovi za izbor mjesta za podizanje šljivika.
Za šljivik treba odabrati lokalitete kojima nisu potrebna veća finansijska ulaganja za popravku zemljišta. Treba izbjegavati gradobitna područja, lokalitete se često javljaju kasni proljetni mrazevi u vrijeme cvatnje (to su najčešće doline potoka i rijeka). Najbolji su blago brežuljkasti i nagnuti tereni sa sjeveroistoči istočnom i jugoistočnom ekspozicijom. Za sorte ranijeg dozrijevanja preporuču južne ekspozicije.
Ne preporučuje se gajenje šljive na parcelama gdje je već bila šljiva ili druga vrsta iz grupe koštičavih voćaka (trešnja, višnja, breskva i kajsija). Šljivi najbolje odgovaraju gajnjače i lakše smonice mada podnosi i druge tipove zemljišta.
Zbog osjetljivosti na virus šarke zasadi bi trebali biti prostorno izolovani trnošljive ili nekog drugog prirodnog domaćina. Vrlo bitno je utvrditi sastav korova i trava da bi se eliminisali prelazni domaćini različitih bolesti i štetočina. Uporedo izborom lokacije obavezna je i pedološka analiza zemljišta na osnovu koje se pristua popravci zemljišta koja treba da omogući povoljne uslove za prijem, porast, razvoj i plodonošenje šljive.

 

Analiza zemljišta

Poslije izbora lokacije za voćnjak pristupa se pedološkoj analizi zemljišta. Vrijeme uzimanja uzorka za analizu zavisi od više faktora (stanje i vrsta predkulture) ali podizanje mladih nasada šljive krajnji rok je kraj augusta.
Pedološka analiza minimalno mora obuhvatiti slijedeće pokazatelje:
– tip zemljišta,
– teksturni sastav, sadržaj skeleta,
– zbijenost tla,
– sadržaj humusa u tlu, sadržaj pristupačnih makroelemenata NPK,
– pH zemljišta.

Za površinu od jednog hektara potrebno je uzeti 1-3 prosječna uzorka. Za voćnjak zemljište za uzorke uzima se sa dvije dubine i to: od 0 do 30 cm i od 30 do 60 cm.

Za uspješno gajenje šljive potrebna su duboka, dobro drenirana zemljišta, sa dobrom strukturom i dobro snabdjevenim makro i mikro elementima. Najbolja su zemljišta bogata humusom sa visokim sadžajem fosfora i kalija sa pH 6.0-7.5. Na krečnim zemljištima sa preko 10% aktivnog kreča dolazi do pojave ferokloroze. U odnosu na druge voćne vrste, šljiva rasprostire korijen prilično plitko – glavnina korijena, oko 75% je na dubini od 40 cm.

Prethodna priprema

Nakon izbora lokacije za šljivik potrebno je pristupiti krčenju, čišćenju od žila i panjeva kao i uništavanju korova. Krčenju i čišćenju parcele treba dati puni značaj zbog mogućnosti razvoja bakterijskih i gljivičnih oboljenja. Suha stabla po međama i bližoj okolini treba osijeći i spaliti jer su pogodni kao stanište raznih insekata. Na krčevinama nije preporučljivo saditi šljivu (naročito šljiva poslije šljive) već bi trebalo na tim površinama 3-4 godine gajiti okopavine ili biljke za zelenišno đubrenje.
Kao predkultura za šljivik pogodna su strna žita ili okopavine. Korovi troše hranu i vodu biljkama a neki su i prelazni domaćini virozama. Zavišegodišnje korove (pirevina, zubača, palamida i divlji sirak) treba upotrijebiti translokacijske neselektivne herbicide i to u vrijeme jakog porasta korova (visine oko 20 cm). Radi lakše obrade i održavanja šljivika neophodno je uraditi i ravnanje terena da bi se eliminisale uvale i depresije. Dobra lokacija za šljivik je poravnat teren sa padom do 5%. Prilikom izbora mjesta za podizanje šljivika važan je položaj odnosno okrenutost prema stranama svijeta. Sjeverne ekspozicije nisu povoljne zato što gotovo da i nema direktnog sunčevog osvjetljenja. Voćnjaci na istočnim ekspozicijama fizikuju prijevremeno kretanje sokova, zapadne ekspozicije su pogodnije za voćke Koje ranije cvjetaju (breskva, kajsija i lješnjak). Južne ekspozicije su najpovoljnije sa svih aspekata za podizanje šljivika.

Agromelioracije zemljišta

Za šljivik je dobro zemljište ako ima slijedeće parametre:
– srednje duboka zemljišta sa 32% gline,
– sadržaj humusa 3%,
– sadržaj lakopristupačnog P205: 10 mg u 100 gr suhe zemlje,
– ako ima manje od 4 % ukupnog CaCO3,
– blago kisela do neutralna reakcija (pH 5,5-7).

Ukoliko pedološka analiza zemljišta pokaže odstupanja pristupa se agromelioraciji ili popravci zemljišta. Agromelioracije podrazumijevaju humizaciju, fosfatizaciju, kalizaciju i kalcizaciju.

Najbolji izvor blagog humusa je stajnjak i to poluzgorjeli stajnjak koji je nastao sazrijevanjem 2-3 mjeseca u ljetnjom periodu ili 4-5 mjeseci u zimskom periodu. Stajnjak se rastura neposredno pred duboko oranje i to u količini od 5-6 tona po dulmu ili 50-60 tona po hektaru. Nije dobro rasturanje stajnjaka bez njegovog unošenja u zemljište jer gubi vrijednost. Gubici nezaoranog stajnjaka su u toku 3 dana 25%, za 9 dana 33% a kad prezimi izgubi i do 52% od svoje prvobitne vrijednosti. Stajnjak ima produženo dejstvo pa su ispitivanja u Rusiji pokazala slijedeće rezultate:
– I godina 40% iskorištenost,
– Il godina 29% iskorištenost,
– III godina 18% iskorištenost,
– IV godina 13% iskorištenost.

Iz ovih podataka jasno je da je u šljivik potrebno dodavati stajnjak svake treće godine. Kako se fosfor i kalij teško ispiru oni se unose u zemljište i kao rezerva. Pedološka analiza daje potrebne količine za ovim elementima. Kalcizaciju je najbolje obaviti sa mljevenim dolomitnim pijeskom granulacije 0-4. Sa kalcizacijom treba biti oprezan i raditi je samo po preporuci.

 

Rigolovanje

Ovo je veoma bitna mjera i obavlja se uglavnom u julu ili augustu i na dubini od 60 do 100cm. Rigolovano zemljište ostavlja se otvoreno 2-3 mjeseca i onda se priprema za sadnju.
Fosfatizacija i kalizacija se izvodi prije rigolovanja a kalcifikacija humifikacija (stajnjak) pred oranje na dubinu 35-40 cm nakon čega se tanjira i pristupa razmjeravanju za sadnju. Za šljivu je vrlo bitno da se stvore što bolji uslovi zemljišta u sloju od 45 cm gdje se nalazi osnovna masa korijenja. Prilikom podizanja savremenih zasada voća, jedna od veoma važnih agrotehničkih mjera jeste podrivanje i duboko oranje zemljišta. Rigolovanje zemljišta se izvodi vučenim plugom rigolerom koji radi na dubini 60-100 cm. Obično se za vuču ovih plugova koriste traktori gusjeničari. Plug za rigolovanje treba da bude opremljen kulturnom daskom koja prevrće plasticu za 120-130°, kako se plodno zemljište ne bi prebacivalo na dno brazde.

Na zemljištima koja imaju plitak oranični sloj prvo se izvodi podrivanje na dubinu od 60-80 cm, a zatim oranje na 30-40 cm običnim plugom. Još bolje je ako podrivači imaju dozator za mineralno đubrivo. Primjena podrivača je povoljnija jer se oni mogu agregatirati sa traktorima veće snage koji se koriste u ratarstvu. Rigolovanje zemljišta se obavlja nakon meliorativnog đubrenja.
Rigolovanje treba obaviti 3-6 meseci prije sadnje Rigolovanjem se zemljište okreće za 180° čime se na površinu izbaci sloj mrtvice koji će se vremenom obogatiti. Ovom mjerom se razbija nepropusni horizont, čime se omogućuje pravilan razvoj korjena.

 

Osnovna gnojidba i priprema

Prije dubokog oranja (oko 40 cm) potrebno je rasuti predviđenu količinu stajnjaka i mineralnog gnojiva. Količina stajnjaka i mineralnog gnojiva zavisi od kvaliteta zemljišta, odnosno tu količinu određujemo na osnovu pedološko hemijske analize zemljišta. Orijentaciona količina stajnjaka je 40-50 tona po hektaru.
U osnovnoj ili meliorativnoj gnojidbi unose se potrebne količine fosfornih i kalijumovih gnojiva, jer se ovi elementi sporo kreću kroz zemljište. Ako bi ih unijeli poslije sadnje po površini ne bi dugo stigli u zonu u kojoj se razvija korjenov sistem. Zato je ova gnojiva neophodno unijeti prije oranja tako da ti elementi odmah budu na raspolaganju biljci. Osnovnom gnojidbom unose se hranjiva u rezervu.

 

 

izvor: agrostore.ba

 

Article written by

Please comment with your real name using good manners.

Leave a Reply

You must be logged in to post a comment.

Wordpress Social Share Plugin powered by Ultimatelysocial