Ovčije mleko – proizvodnja

Proizvodnja ovčjeg mlijeka u svijetu, dosta je je zastupljena u Europi. U većini naših ovčarskih proizvodnji, osim onih koji imaju istočnofrizijsku ovcu, janjad siše ovce te se tek nakon odbića, koje je uglavnom u dobi od 2 – 3 mjeseca, ovce počinju musti. Dobiveno mlijeko uglavnom se prerađuje u sir, a manje se količine konzumiraju u svježem stanju.

Odabir genotipa ovaca

Mliječno ovčarstvo karakteriziraju uzgoji ovaca, uglavnom u predjelima gdje su one i nastale autohtone pasmine, s obzirom na veće zahtjeve u smještaju i klimi. Ta pasminska skupina ovaca ima dominantnu proizvodnju mlijeka, dobru proizvodnju mesa i relativno visoku plodnost te nešto lošiju kvalitetu vune. Osim istočnofrizijske pasmine, u mliječne pasmine ovaca ubrajamo talijanske pasmine sardu (sardinijska ovca) i komisanu te francusku pasminu lakon, grčku pasminu čios i izraelsku pasminu avasi.

Istočnofrizijska ovca

 

Područje nastanka te pasmine je istočna Frizija, koje obiluje nizinskim predjelima (polderi) pretvorenim u pašnjake s visokom vlažnošću zraka te bujnom i bogatom pašom. Ovce te pasmine imaju veliku i grubu glavu s izraženim nosnim profilom te dosta izražene suzne jamice i krupne oči. Uši su joj dosta duge i okrenute prema naprijed. Pasmina nije rogata. Tijelo joj je obraslo vunom bijele boje, dok su glava, uši, donji dio nogu, rep te područje oko sjedne kosti obrasli tankom dlakom. Vime im je dobro razvijeno, s izraženim sisama, pogodno za strojnu mužnju. U laktaciji koja traje 7 mjeseci daje 500 – 600 kg mlijeka i ubraja se u najmliječnije pasmine ovaca u svijetu. Prosječna dnevna proizvodnja mlijeka je oko 3 kg. Pasmina je vrlo ranozrela i visoke plodnosti (200 – 300%).

 Travnička pramenka

 

Ubraja se u pasmine kombiniranog pravca, za prizvodnju mlijeka i mesa. Pasmina je nastala u okolici  Travnika, na padinama planine Vlašić, u središnjoj Bosni. Tjelesna je masa ovaca 70 kg, a ovnova 75 kg. Čvrste je tjelesne građe, s dugom leđnom linijom i dugim repom. Ima čvrste i jake noge, sa dobro razvijenim papcima crne boje. Godišnje daje od 2 – 2,5 kg vune. U laktaciji dužine 253 dana ovce su proizvele 137 kg mlijeka. Plodnost se kreće od 120 – 140%.

Cigaja

Cigaja se ubraja u najstarije, srednje velike pasmine ovaca trojnog pravca proizvodnje (meso – vuna – mlijeko). Glava joj je srednje veličine, uska, s ispupčenim nosnim profilom, koji je osobito izražen u ovnova. Pasmina je bezroga, iako se, i to osobito u ovnova, mogu naći tamni, spiralni rogovi. Tjelesna masa ovaca je 60 – 80 kg, a ovnova 80 – 120 kg. Prosječna godišnja masa vune je 3 – 5 kg. Plodnost je 110 – 160%. Porodna masa janjadi oko 4 kg. Mliječnost je dobra i u laktaciji od 180 dana daju od 50 – 150 kg mlijeka.

Čimbenici proizvodnosti i sastava ovčjeg mlijeka

Ovčje mlijeko sadrži oko 1,5 puta više suhe tvari i dva puta više masti i bjelančevina od kravljeg mlijeka, zbog čega se svrstava u izuzetno vrijedne namirnice za ljudsku prehranu.

Ovčje mlijeko je bijele boje, ugodna okusa i većinom bez mirisa. Količina i sastav mlijeka ovisni su o velikom broju čimbenika, prema kojima se može svrstati u tri osnovne skupine: genetski (pasmina, individualnost), fiziološki (stadij i redosljed laktacije, zdravstveno stanje, dob ovce, broj janjadi) i ekološki (hranidba, način mužnje, uvjeti držanja, godišnja dob, klima).

Bjelančevine u ovčjem mlijeku uglavnom su u obliku kazeina (75 – 80%). Ovčje mlijeko, u usporedbi sa kravljim, ima sličan sadržaj laktoze.  Sadržaj laktoze u mlijeku varira ovisno o laktaciji i zdravstvenom statusu vimena. Na početku laktacije sadržaj laktoze je viši, dok je pri kraju laktacije niži. Ovce čije je vime oboljelo od mastitisa imaju viši sadržaj laktoze te se sadržaj laktoze može uzeti kao pokazatelj zdravlja vimena ovaca. S obzirom na sadržaj nekih vitamina ovčje je mlijeko bogatije u odnosu na kravlje mlijeko. Laktacija ovaca traje od 150 – 240 dana, a ovisi o pasmini, mliječnosti i dr. čimbenicima. Pasmina je jedan od čimbenika koji značajno utiče na količinu i kvalitetu mlijeka. Tako se istočnofrizijska ovca s pravom naziva najmliječnijom pasminom, jer daje i preko 600 kg mlijeka u laktaciji, zatim slijedi avasi pasmina ovaca s preko 400 kg mlijeka. U Izraelu su mliječnosti te ovce sistemski poboljšali i povećali je do 550 kg. Naše pasmine ovaca daju znatno manje mlijeka i količina se kreće od 40 – 150 kg. Najviša proizvodnja mlijeka se postiže u razdoblju od 3. do 4. sedmice laktacije, dok kasnije opada.

Article written by

Please comment with your real name using good manners.

Leave a Reply

You must be logged in to post a comment.

Wordpress Social Share Plugin powered by Ultimatelysocial