Humus je organska komponenta zemljišta,odnosno mrtva organska materija zemljišta nastala u procesu humifikacije tj. razgradnje organske materije mikrobiološkim putem. Prema nekim istraživanjima, humus ima tri puta veći kapacitet adsorpcije od mineralnih koloida. Dalje humus služi kao energetski izvor za većinu zemljišnih organizama, poboljšava trošenje i promenu organskog dela zemljišta, povoljno utiče na popravku i stabilizaciju strukture zemljišta, povećava sposobnost zemljišta da drži veću količinu vode, stimulativno deluje na rast i razvoj biljaka, mineralizacijom humusa oslobađaju se biljna hraniva u pristupačnom obliku, a i znatna količina energija koja stimuliše procese u zemljištu.
Postoje dve osnovne vrste humusa u zemljištu:
-
Blagi i
-
kiseli.
Blagi humus nastaje u dobrim zemljištima,bogatim bazama,dobro aerisana i mikrobiološki aktivna. Ovaj se humus sastoji od dobro humificirane organske materije koja je dobro izmešana sa mineralnim delom zemljišta. Ovaj humus grade blage humusne kiseline (huminske kiseline) koje su dobro zasićene bazama i čine soli, humate.
Kiseli humus se stvara u hladnoj klimi i zemljištima koja su izložena humidnijim uslovima, delimično isprana i kisela.
Količina humusa u zemljištima je različita i prema tome su sva zemljišta podeljena na nekoliko klasa:
Vrlo slabo humusna zemljišta do 1
-
Slabo humusna zemljišta 1 – 3
-
Dosta humusna zemljišta 3 – 5
-
Jako humusna zemljišta 5 – 10
-
Vrlo jako humusna zemljišta preko 10
Za uspešno gajenje biljaka potrebno je pravilno održavanje optimalnog nivoa humusa tj.kada se postigne potreban nivo određenim agrotehničkim merama treba doprinositi njegovom održavanju u zemljištu. Pozitivan uticaj na održavanje i akumulaciju humusa u zemljištu imaju travnjaci, travno – leguminozne smeše.
izvor agroinfo