Šangarepa je kultura koja se gaji na otvorenom polju,tek u novije vreme u zaštićenom prostoru. Na otvorenom polju pretežno je zastupljen baštenski način proizvodnje, a njivsko gajenje je zastupljeno za industrijske potrebe prerade.
Plodored:Najbolji predusevi za mrkvu su:paradajz,paprika,mladi krompir, grašak, salata i kulture koje se đubre sa dosta stajnjaka.Sama mrkva ja dobar predusev za druge kulture.
Osnovna obrada i predsetvena priprema zemljišta: Pod osnovnom obradom se podrazumeva duboko oranje na dubini od najmanje 30 cm,i to u jesen posle ubiranja prethodnog useva. Pre oranja treba rasturiti NPK hraniva (500 kg/ha 10:30:20, ili 800 kg/ha 8:16:24) u zavisnosti od tipa i plodnosti zemljišta. Na siromašnim i peskovitim zemljištima svakako treba uneti dobro zgoreo stajnjak u količini od 40-50 t/ha.Dubina oranja direktno utiče na kvalitet,pravilan rast i razvoj korena mrkve.U proleće treba rasturiti oko200 kg/ha KAN-a i pristupiti predsetvenoj pripremi setvospremačima.
Ako se oranje mora izvršiti u proleće, pre oranja treba rasturiti svu predviđenu količinu NPK đubriva 800 kg/ha 10:30:20 ili 1500 kg/ha 15:15:15 ili50 t/ha zgorelog stajnjaka. Na težim zemljištima treba prethodno izvršiti tanjiranje pa onda setvospremačima pripremiti zemljište.
Mrkva plodored, setva, uzgoj i vađenje sa polja
Setva: Setvu mrkve kao osnovnog useva treba obaviti od prve nedelje poljskih radovado polovine maja.Seje se sejalicama za sitna semena uz utrošak od 0.8-1.0 kg/ha.
Postoje razlićite šeme setve,a najčešća setva je na međure dnom rastojanju od 30 cm,a 3-5 cm između biljaka u redu. Setva u dvorede trake je sa rastojanjem od 10 cm između redova i 40 cm između traka,sa 3-5 cm između biljaka u redu.Dubina setve iznosi od 1-1.5 cm.
Posle setve zemljište obavezno povaljati ukoliko se ne očekuju padavine ili ukoliko se ne navodnjava.
NEGA USEVA;
-
Proređivanje: Rastojanje biljaka mrkve od 3-5 cm, može se obezbediti samo setvom specijalnim sejalicama za sitna semena. Proređivanje je obavezna mera nege,a treba početi kad se formira 4-6 pravih listova i kada je zemljište dovoljno vlažno.Ukoliko je potrebno drugo proređivanje, ono se vrši kada mrkva dostigne debljinu do 1.5 cm.
-
Prihranjivanje: Prihrana je obavezna jer zavisi od plodnosti zemljišta, predkulture, osnovnog đubrenja i stanja useva, a vrši se sa 200-300 kg/ha KAN-a,ili 150 kg/ha UREA-e.
-
Međuredna obrada: – podrazumeva okopavanjedo dubine od 5-10 cm.Ukoliko je zemljište zakorovljeno,a ne tretira se herbicidima okopavanje se vrši posle 10-15 dana po setvi pri čemu treba voditi računa da se ne povredi klica.U suprotnom,prvo okopavanje se vrši kada biljke imaju 2-4 lista.Obično se prvim okopavanjem vrši i proređivanje,a sledeće koje se obavlja posle 20-25 dana posle prvog, kombinuje se sa prihranjivanjem.
-
Navodnjavanje:Osim po setvi,navodnjavanje se vrši i u toku vegetacije 2-4 puta orošavanjem ili natapanjem u količini 25-30 l/m2.
-
Berba,pakovanje i čuvanje: Tehnološku zrelost mrkva dostiže 60-120 dana,zavisno od sorte,načina i namene proizvodnje.Tehnološku zrelost postiže ukoliko je koren prečnika 1-1.5 cm,a punu zrelost kada se osuše spoljni listovi u lisnoj rozeti,pri čemu se postižu i najviši prinosi koji u zavisnosti od sorte i primenjene agrotehnike iznose od 25-80 tona po hektaru.
Mrkva se vadi specijalnim vadilicama-kombajnima za mrkvu ili vadilicama za repu. Najrasprostranjeniji način je vađenje pomoću jednobraznog pluga kome se skine plužna daska koja u stvari rastrese zemljište pa se mrkva vadi ručno,čisti i slaže u gomile.
Kvalitet korena mrkve se utvrđuje prema sorti,zrelosti veličini,prečniku korena i drugim svojstvima karakterističnim za sortu i može biti
-
ekstra
-
klasa,
-
klasa I i
-
II kvalitetna grupa.